Još je samo posljednje, 22. kolo perjanice hrvatskih košarkaških natjecanja – HT Premijer lige pred nama. Dok čekamo rasplet situacije na vrhu tablice, osam sudionika završnice, ali i klub koji će morati izboriti ostanak, vrijeme je da podvučemo crtu i sagledamo rezultate.
Osnovna je namjera bila jačanje nacionalne lige te stjecanje iskustva i podizanje kvalitete domaćih igrača, a time i poticaj ostanka mladih košarkaša u Hrvatskoj.
Nije tajna da hrvatskoj košarci nedostaje određen profil igrača koji bi mogao iznijeti izazove reprezentacije u trenutku kada nam sustav međunarodnih natjecanja nikako ne ide na ruku. Jedini mogući odgovor je inzistiranje na nacionalnoj ligi kao rasadniku igrača. Stoga i jedna košarkaška sila Litva, ali i naš suparnik iz kvalifikacija za SP Poljska već godinama ulažu i čuvaju svoju ligu pa u sustavu međunarodnih natjecanja kada se u velikom broju utakmica nada može položiti samo u igrače iz domaćih natjecanja, imaju puno dužu i iskusniju klupu.
Nacionalne lige su ona snaga koja nam je nužno potrebna i to s izrazitom fokusom na razvoj mladih igrača. HT Premijer liga se u formatu koji inzistira na sudjelovanju svih klubova od početka do kraja sezone igra treću sezonu zaredom, a oformljena je i potpuno nova – Prva muška liga koja završava svoju drugu sezonu postojanja.
Toni Perković (1998.) i Darko Bajo (1999.) iz Cedevite i Marko Šarac (1997.) iz Škrljeva
Gdje su tu mladi igrači?
Brojke su brojke, neovisne o ičijem mišljenju i subjektivnom doživljaju. Ili, kako Amerikanci vole reći: „Stats don't lie“. A brojke nam ove sezone govore o velikom broju igrača mlađih od 22 godine koji s aktivnom minutažom participiraju u ligama – 53 igrača u HT Premijer ligi i 71 igrač u Prvoj muškoj ligi. Drugim riječima, 124 mlada igrača* rođena 1997. i kasnije ove je godine igralo sa starijim, iskusnijim suigračima i protivničkim igračima, a neki su od njih bili i nositelji igre.
Šibenikovi Toni Nakić (1999.) i Pavao Paić (1998.)
U HT Premijeru ovdje prednjače GKK Šibenik i KK Cedevita s po 9 mladih igrača, od čega ih u Šibeniku čak četvero igra prosječno više od 20 minuta po utakmici (Toni Nakić, Pavao Paić, Domagoj Šarić, Nik Slavica), a u Cedeviti troje (Toni Perković, Antonio Jordano, Darko Bajo). Slijedi ih KK Zabok sa 7 mladih igrača te KK Alkar sa 6 domaćih mladih nada. Po četvero aktivnih U22 igrača imaju Split, Adria Oil Škrljevo i Bosco, troje ih razvija Gorica, a dvoje Cibona (imala bi Cibona i troje kad bi u zbroj uključili Sandra Rašića koji se netom priključio seniorskom sastavu), Vrijednosnice Osijek i Hermes Analitica, dok je samo jedan mladi igrač u Zadru. Adria Oil Škrljevo ima i najmlađeg kapetana momčadi - Josip Barnjak je 1998. godište, a prosječno igra 27:21 minuta po utakmici i ubacuje 13.3 poena.
Roko Prkačin MVP U16 Europskog prvenstva s peharom
Dva su igrača kadetskog uzrasta priključena seniorima: Filip Bjelanović u Hermes Analitici (2002. g., 8 utakmica, prosječno 10:57 min u igri) te fantastični Roko Prkačin (2002.g.) u Ciboni, koji je bio i, podsjetimo se, MVP U16 Europskog prvenstva te je za Cibonu odigrao 9 utakmica (prosječno 15:54 u igri), te ranije za Rudeš 10 (prosječno 31:03 u igri).
Ne smijemo zaboraviti ni najmlađeg među onima koji su okusili seniorski status – Tomislava Ivišića (2003.g.), šesnaestogodišnjaka koji nije ušao u ovu brojčanu statistiku jer je za Šibenik odigrao tek tri utakmice, ali se ulaganje Šibenika u mladost mora naglasiti i pohvaliti.
Svi su ti igrači svojim radom, kao i trudom svojih klubova zaslužili svoje mjesto na parketu jer je pravilo zaštićenog godišta ukinuto kao nepotrebna restrikcija klubovima, a bez učinka razvoja.
AKK Universitas
Prva muška liga kao razvojna liga prema HT Premijeru prirodno broji veći broj mladih igrača, ali i nositelja igre svojih klubova – ukupno 71 u sezoni 2018/19. U radu s mladima prednjači Universitas koji je u suradnji sa Splitom napravio jednu zaista funkcionalnu priču razvoja. Naime, u Universitasu je ove sezone igralo 14 igrača (5 ili više utakmica), a da nisu proslavili ni 20. rođendan. Četvero ih je otišlo u prijateljski KK Split (Ivan Vrgoč, Roko Gizdavčić, Bruno Rebić i Lovre Runjić), a dvoje su 2003. godište: Antonio Šantić i Bruno Tomić (sa samo dvije utakmice nije ušao u brojku od 124). Najmlađe, 2003. godište na svoje su liste aktivnih uz Universitas upisali i Dubrovnik (Jakov Vujičić, s 4 utakmice nije u zbroju od 124) i Jazine Arbanasi (Antonio Franov).
HT Premijer i Prva muška liga vrh su uspostavljene piramidalne strukture koja počinje mini košarkom (U9 i U11), zatim prolazi U13, U15, Jedinstvenu kadetsku ligu i Kup regija, i U19 prvenstvo. Piramida je to koja, logično, svoj vrh nakon HT Premijer lige, u budućnosti mora pružati k Europi i europskim natjecanjima. No, da bi se piramida mogla razvijati u željenom smjeru, valja graditi stabilne temelje. Hrvatski košarkaški savez je u posljednje tri godine kontinuirano radio na stvaranju uvjeta za što nesmetaniji rad klubova. Među ostalim, osiguran je sponzorski ugovor koji liga nije imala od sezone 2004/05, troškovi klubova HT Premijer lige prema Savezu su smanjeni za 94% u odnosu na sezonu 2015/16 i osjetno je povećan broj televizijskih prijenosa utakmica (70 emitiranja ukupno prošle sezone) što klubovima daje mogućnost da i sami rade na vlastitoj promociji.
Zaključno, nakon tri godine rada na jačanju i uspostavljanju nacionalnih liga, hrvatska je košarka dobila određen broj kvalitetnih mladih igrača koji su iz aktivne minutaže došli do zapaženih rola u svojim klubovima, pa i postali nositelji igre te je time put zacrtan prije tri godine dobio svoje obrise. Prvi su to pozitivni rezultati projekta nacionalnih liga čiji epilog očekujemo kada u perspektivi dobijemo igrače i klubove konkurentne na europskom nivou.
*podaci na bazi igrača rođenih 1997. do 2003. godine koji su aktivno sudjelovali na najmanje 5 utakmica HT Premijer ili Prve muške lige
Josip Barnjak (1998., Adria Oil Škrljevo) i Jan Palokaj (2000., Bosco) - nositelji igre svojih klubova